Na tribini o zaštiti starijih osoba od štetnih ugovora

logo_svi_TS_manji

 

Agencija lokalne demokracije Sisak u suradnji s Domom za starije i nemoćne osobe Sisak, organizirala je 16. ožujka 2017. godine Tribinu za osobe treće dobi pod nazivom "Štetni ugovori i kako se zaštititi?".

Tribina je okupila oko 80 osoba treće životne dobi koji su imali čuti o načinima prevencije potpisivanja štetnih ugovora, ali i direktno postaviti pitanja predavačicama:

Mirela Cuculić, dipl. pravnica u Odjelu za odrasle osobe Centra za socijalnu skrb Sisak; Dušanka Nenadović, odvjetnica i Josipa Kovačević, pravna savjetnica u udruzi Projekt građanskih prava Sisak koja je pružatelj besplatne pravne pomoći.

Tribinu je facilitirala Paula Raužan, predsjednica ALD Sisak.

Mirela Cuculić iz Centra za socijalnu skrb Sisak predstavila je osnovne razlike između dva najčešća ugovora koja sklapaju starije osobe; ugovor o doživotnom i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Naglasila je kako ovi ugovori nisu štetni sami po sebi, već je važno koje se obveze ugovore istima.

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju davatelj se obvezuje davati uzdržavanje, a primatelj primiti uzdržavanje te nakon svoje smrti ostaviti dio ili cijelu imovinu davatelju koji nakon smrti primatelj postaje njezin vlasnik. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju podrazumijeva iste obaveze, ali davatelj uzdržavanje postaje vlasnikom imovine primatelja odmah po potpisivanju ugovora. Ugovor se dostavi zemljišno-knjižnom odjelu i uknjiži se kao vlasnik.

Ovi ugovori se često nazivaju "kockarskim ugovorima" jer se u trenutku sklapanja ugovora ne zna koliko će tko živjeti i/ili oboljeti. Važno je što preciznije i detaljnije dogovoriti ugovorom uzdržavanje. Najbolje je ugovorom obuhvatiti sve situacije koje se mogu predvidjeti, kao primjerice: je li davatelj uzdržavanja isto pruža osobno ili preko treće osobe te što sve podrazumijeva - hrana, odjeća, liječnička pomoć, briga o prostoru imovine, po potrebi organiziranje smještaja u ustanovu socijalne skrbi/udomiteljsku obitelj i plaćanje smještaja i slično.

U praksi vidimo situacije narušavanja odnosa između davatelja i primatelja uzdržavanja poradi različitih uzroka. Događa se da jedan od navedenih oboli i da dođe do promjene psihosocijalnog stanja osobe te da uzdržavanje nije moguće. Događa se da primatelj uzdržavanja odbija pomoć osobe s kojom je sklopila jedan od ovih ugovora, kao i obratno. Nažalost, najčešće niti jedna strane ne traži prekid ugovora sudskim putem, što imaju pravo.

Oba ugovora se mogu sklopiti samo s jednom osobom, ali i moguće je sklapanje ugovora s primjerice dvije osobe koje pružaju uzdržavanje. I u tom slučaju treba jasno ugovorom precizirati obveze svakog pružatelja uzdržavanja. Ukoliko pružatelj uzdržavanja ne može više pružati uzdržavanje iz nekog objektivnog razloga, njegov zakonski nasljednik može nastaviti pružati uzdržavanje.

Prije potpisivanja ovih ugovora, potrebno je konzultirati se te tako može se doći u Centar za socijalnu skrb koji će pomoći što bolje sastaviti tekst ugovora.

Ugovori koji jest štetni su ugovori o smještaju "na crno", odnosno kada nije riječ o smještaju u ustanovu socijalne skrbi i/ili u udomiteljsku obitelj, kao što je previđeno Zakonom. Bilo koji smještaj koji nije uređen Zakonom o socijalnoj skrbi je potencijalno štetan jer nema instrumenata zaštite osoba na smještaju. Ukoliko vam treba smještaj, dolazi se u CZSS gdje tražite smještaj u udomiteljsku obitelj. Ukoliko udomitelji prime na smještaj osobu za koju nisu odbili suglasnost od CZSS, posljedice za udomitelje su visoke novčane kazne i oduzimanje dozvole za pružanje usluge udomitelja. Slično je i s obiteljskim domovima jer dobivaju dozvolu za rad od nadležnog Ministarstva, a ostavlja se 2-3 mjesta za potrebe smještaja preko CZSS. Kontrolu smještaja provodi CZSS.

Kao što se može obratiti CZSS prije sklapanja ugovor o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, tako se možete obratiti i za smještaj. Važno je naglasiti kako se ugovor o smještaju nikada ne sklapa direktno s udomiteljima, već sve ide preko CZSS.

PITANJE: Može li se Domu za stare ostaviti nekretnina u zamjenu za smještaj?

ODGOVOR: Ne, sve ide preko CZSS, ako je dom državni/županijski. Država plaća smještaj i smjesti osobu, a založnim pravom na nekretnine istu prodaje i naplati se od prodaje.

U privatnim domovima kompenziraju cijenu smještaja nekretninom. To je pravni problem i problem za ljude jer treba procijeniti nekretninu, utvrditi cijenu smještaja i vremenski period koliko će nekretninom plaćati smještaj. Ovaj način ne bi preporučili jer nije niti pravedan niti moralan.

Dušanka Nenadović, odvjetnica, naglasila je ugovor o doživotnom uzdržavanju dobar ugovor, dok iz prakse se vidi da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju često štetan po primatelja uzdržavanja. Prekid ugovora se radi tužbom i proces traje 3-5 godina i obično loše završi za osobe koje su trebale uzdržavanje. Ukoliko vi, kao primatelj uzdržavanja, prekidate ugovor, obično davatelj uzdržavanja traži da mu se plati dosadašnja briga. Iznos dosadašnje brige se vještači i cijeli proces dugo traje. Znači, ugovor o doživotnom uzdržavanju je dobar ugovor, ali treba jako paziti što se ugovara.

Važno je naglasiti kako slučajevi prekida ugovora koji završe na sudu su teški slučajevi i proces dugo traje. Savjet je ići s nagodbom. Raskida se sporazumno kod javnog bilježnika i dogovori se tko što kome duguje. U ovim ugovorima važno je naglasiti gdje će biti domaćinstvo - zajedničko, odvojenom, ustanova i sl.

PITANJE: Što je manje opasno, ugovor o doživotnom uzdržavanju ili smještaj preko CZSS?

ODGOVOR: Smještaj preko CZSS. Ako imate djecu, ona su dužna uzdržavati roditelje te ako ona to ne čini, možete ih tužiti.

PITANJE: Ako djeca nemaju sredstva za plaćanje smještaja/uzdržavanje roditelja, šta onda?

ODGOVOR: Ne morate ih tužiti ili ako dođe do spora, sud ih oslobađa obveze uzdržavanja.

PITANJE: Kako se obraniti od susjeda koji pruža prste prema mojoj nekretnini? Ugrožavam je verbalno i uznemirava.

ODGOVOR: Dođite u CZSS i sve prijavite.

PITANJE: Kako se uvjeravaju ugovori - kod javnog bilježnika ili suda?

ODGOVOR: Obavezno se ovjeravaju kod javnog bilježnika ili od suda - nema razlike. Kod javnog bilježnika ih je potrebno solemnizirati ili javnobilježničkim aktom. Javni bilježnik čita pred vama i vi potpisujete. Kod bilježnika je skuplje. Na sudu ovjera košta oko 400,00 kn, ali ih sudovi ovjeravaju vrlo rijetko jer nema dežurnih sudaca. Ovjera se mora dogovoriti sa sucem.

PITANJE: Predložio bi da CZSS osnuje nekakvu komisiju za kontrolu smještaja u Domovima i kod udomitelja. Dok sam tražio smještaj za majku, vidio sam grozne uvjete.

ODGOVOR: Udomiteljima dozvolu za rad daje CZSS koju potvrđuje nadležno Ministarstvo, a kontrolira ih CZSS. Kod privatnih domova, CZSS nema ingerenciju kontrole. Kontrola je prije bila od strane grada/općine gdje se privatni dom nalazi. Obitelj uvijek može premjestiti osobu ako nije zadovoljna sa smještajem.

Josipa Kovačević objasnila je kako kod njih u udrugu često dolaze osobe poradi pravne pomoći u svezi ugovora s teleoperaterima. Ovdje nije riječ o ciljanoj prevari kupca već o neinformiranosti osoba. Teleopreateri zovu telefonski ili nude usluge u trgovačkim centrima; starije osobe ne vide dobro sitna slova u ugovoru, ne razumiju ili ne dobiju sve informacije te često potpišu nove ugovore. Poruka je jasna, nemojte ništa potpisivati što ne razumijete ili da ne vidi neki drugi član obitelji jer ugovori s teleoperaterima traju 2 godine. Ako se želi prekinuti ugovor, plaća se naknada za prijevremeno prekidanje ugovora, o čemu starije osobe ne dobiju informaciju. Tako ne dobiju informaciju niti da prilikom prelaska s jednog na drugog operatera također se plaća potrošnja kod oba.

PITANJA: Postoji li kakva kazna za teleoperatere za ovakvo ponašanje?

ODGOVOR: Ne postoji kazna jer ste sklopili ugovor. No, imate ga pravo raskinuti nakon 14 dana bez objašnjavanja. Zakon koji regulira rad teleoperatera je jako dobar za njih, a iznimno štetan za kupce. Ti ugovori su jako opasni. Puno je slučajeva na sudu koji se odnose na sklapanje pretplata za mobitele i promjene teleoperatera. Niti jedan teleoperater nije jeftiniji od drugog; usluge i cijene su vrlo slične, a u konačnici se sve svede na isto.

PITANJE: Što treba napraviti kada nas razni operateri ili slično, traže preko telefona OIB, broj osobne iskaznice, adresi i sl.?

ODGOVOR: Nikada nikome ne davati te podatke! Službe kojima bi vaši podaci trebali vas nikada neće nazvati preko telefona i tražiti iste.

 

Tribina se održala u sklopu projekta "Trenutak sa mnom - Uključujem se jer sam informiran(a)" kojeg provodi Centar za civilne inicijative iz Zagreba u partnerstvu s Agencijom lokalne demokracije Sisak i Savezom za pravedno društvo iz Bjelovara. Projekt financiraju Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Centar za civilne inicijative.